Moj odlazak u Guatemalu dogodio se iznenada. U tri tjedna sam morala srediti stvari na starom poslu, spakirat se, proći sve žive doktore, pozdraviti se s prijateljima, ... tko je uopće razmišljao o španjolskom. Dobro, jesam malo i hvatala me velika panika kako će to izgledati. Nisam imala vremena ići na tečaj, ni u Hrvatskoj ni ovdje kao svi ostali, a nisam stigla ni sama pošteno pronjuškat po gramatici. Sada, nakon 8 i nešto mjeseci, muče me neki drugi jezični "problemi".
U početku hvataš ono što je najučestalije - želje i pozdravi, osnovni društveni obrasci. Negdje sam pročitala da je potrebno upotrijebiti novu riječ ili frazu 7 puta u smislenom kontekstu kako bi se zadržala. To su osnove, dalje sam samo nadograđivala vokabular i hvatala osnovna gramatička pravila. Prvo, izbaciti vosotros, to ovdje ne koriste. Izbačeno. Cijela jedna persona i njene konjugacije manje. Ludilo. Trebalo mi je 2-3 mjeseca da uspostavim normalnu komunikaciju. Uz već nekoliko chapino (lokalni naziv za ljude iz Guatemale) riječi, trebalo je preći na sljedeći nivo.
E sad, prije se nikad nisam intezivno bavila španjolskim, pogotovo razlikama među državama. Znala sam samo da u Argentini govore čudnije i postoji neki VOS o kojem svi pričaju i to je kao smiješno ljudima u Španjolskoj. Meni se, onako po zvuku, uvijek više sviđao španjolski Latinske Amerike od onog iz Španjolske. Pri tome još uvijek stojim, a Guatemala je dobra država za učenje jezika jer chapinosi govore čisto i razumljivo, bez mumljanja i relativno pravilno. Lucky me! Ali, Guatemala je i jedna od država u kojoj je Vos prilično raširen. Prvih par mjeseci sam ga stavila na ignore, dok ne naučim osnove, a sada je došlo vrijeme da i to pročačkam.
Dakle, vos je još jedan način kako nekoga oslovljavati, uz tú i usted (po naški ti i Vi). Prvo sam pokušala pohvatati pravilnosti sama, no nekako mi nije išlo. Zato sam odlučila upitati svoje najstarije učenike. Ispalo je prilično komplicirano.
Vos se generalno koristi kada razgovaraš s nekim tko ti je blizak, kao npr. obitelj, prijatelji, ... Ako netko upotrijebi vos, a niste na određenom nivou bliskosti osoba bi se čak mogla i uvrijediti i smatrati to nepristojnim. Tú je malo formalnije, a usted totalno formalno. Uporaba vos/tú/usted meni je prilično zanimljiva jer uključuje čak i spolne i etničke razlike, a značenje se može razlikovati od sela do sela. Na primjer, Maje će koristiti vos kad oslovljavaju stranca majanskog podrijetla, ali će koristiti formalni usted pri oslovljavanju ljudi koji nisu Maje, ili nekoga tko ima viši socijalni status od njih. Među dvojicom muških prijatelja normalna je upotreba vos, dok djevojke kombiniraju tú i vos. U mom razredu muški koriste vos, cure miješaju, a kad se muško obraća kolegici iz razreda najčešće koristi usted, što je totalno formalno i neobično. Jedna zanimljivost: muškarci između sebe nikad neće koristiti tú, jer, pazi sad, to je gay! I da, guglala sam da provjerim, i zaista, na nekoliko mjesta povrđuju da je to tako u Guatemali. Iako mi nema neke pretjerane logike, zar gay par koji je dovoljno blizak ne bi koristio vos?
 |
| valjda se ovo ne događa često |
A zemljopisne odrednice? Eh, i o tome bi se dalo pisati, ali to zahtjeva malno pomnije istraživanje. Selo blizu nas koristi samo usted, ako većinu vremena koristiš tú sigurno si iz capitala, a kod nas u selu navodno vrijede gore navedena pravila. Komplicirano, zar ne? Ja kao pripadnica ženskog roda odlučila sam ovako: na početku usted, formalno. Poslije tú, a s bliskim osobama vos. Ako si muško i pričaš s muškarcem, samo preskočiš tú i voila! Doduše, ljudi su ovdje smireni i sigurno se neće uvrijediti ako vide da si stranac i španjolski ti nije materinji. Meni je zanimljivo,a kad si u chapino land, valja govoriti kao chapin!
Kad smo kod toga, ne idu mi loše ni određene fraze i riječi tipične samo za Guatemalu. Evo kratkog vodiča:
Prvo i osnovno, chapino riječi za da i ne su nombre (izgovoreno kao noooombreeee) i simon (izgovoreno kao dvije odvojene riječi si i mon). Nombre je rezultat spajanja no i hombre, a simon rječi si i, navodno, riječi man na engleskom uz malo rasta naglaska :) Funkcionira i normalno si i no, da se ne bi prepali.
Super mi je njihova fascinacija jajima. Uz određeni prefiks ili prilog, jaje ima različita značenja, kao na primjer:
mi huevo - ne dolazi u obzir, nema šanse
de ahuevo - lijepo, krasno, ludilo
a huevos! - naravno!
que huevos - kako loše
huevudo - hrabro
ahuevado - preplašen
huevonear - ne raditi ništa, trošiti vrijeme
huevon/a - lijenčina
con huevos! - imati volje za nešto
costar un huevo - skupo
Još nekoliko korisnih izraza koje ćete čak i u kratkom posjetu čuti nekoliko tisuća puta:
buena onda/ mala onda - može se prevesti kao dobar si/ loš si, dobro/loše
ubícate - doslovno prevedeno znači nađi se, no znači gubi se
¡a la gran puchica! (¡a la gran!) - nešto kao "O moj bože!"
chucho - pas, ali i muškarac za kojeg nemate riječi hvale
mango - osim što je voće, tako nazivaju i zgodne ljude
macho - macho nije mačo, macho je budala
chupar - piti, opiti se
I malo neobičnih poslovica..
no ser ni chicha ni limonada - "ne biti ni alkoholno piće ni limunada": ne pripadati niti jednoj religiji
quemar el pan - "zagoriti kruh": prevariti nekog
estoy como La China - "ja sam kao Kineskinja": užasno sam ljut/a
eso lo hago con la punta del chile - "to učinim s malo čilija": to je lako
andar a mostaza - "hodati do senfa": biti jaaako pijan
fregar la pita - "oštetiti kaktus": zabaviti se
ser de la vida alegre - "živjeti sretan život": biti prostitutka
Već neko vrijeme se zabavljam novm riječima i asocijacijama, a možda mi i vos uđe u uho. A ovaj post možda pomogne kad se svi koje želm da dođu pojave u Guatemali!
Nema komentara:
Objavi komentar